Seminarskiradovi.net

Seminarski radovi - Maturski radovi - Diplomski radovi

Pregled radova I | Mere na tržištu rada

 

Mere na tržištu rada

    Cilj ovog rada je da ocenimo uticaj aktivnih mera na trzištu rada na verovatnocu zapošljavanja korisnika.U ocenjivanju prosecnih efekata aktivnih mera primenili smo metod sklonosti ka ucešcu u tretmanu. Primena ovog metoda je znacajno redukovala pristrasnost u ocenama prosecnih efekata koja se javlja usled sistematskih razlika u uzorku korisnika i lica koja nisu koristila aktivne mere. Ocene uticaja aktivnih mera na verovatnocu zapošljavanja korisnika su pozitivne i statisticki znacajne.

    Razvijene su dve grupe statistickih metoda evaluacije mera ekonomske politike.Prva grupa metoda se naziva eksperimentalnim, a druga neeksperimentalnim.Ovi metodi se zasnivaju na istovremenom pracenju uspeha dve grupe uzorackih jedinica, jedne koja je bila izlozena tretmanu, tj. odredenoj meri ekonomske politike i druge koja nije. Medutim, metodi evaluacije se razlikuju po tome kako je osmišljen društveni eksperiment, tj. da li je izvršena randomizacija jedinica ciljne i kontrolne grupe ili je kontrolna grupa formirana naknadno sa izostavljenim pravilom o slucajnom rasporedu jedinica u uzorke. Da bi se
    prevazišao problem neujednacenosti opservacija za dva uzorka, definisan je metod tzv.  uparivanja opservacija na osnovu ocenjene sklonosti ka ucešcu u tretmanu. Ovaj metod, iako deskriptivan, daje nam veoma dobar uvid u to koliko su uzorci izbalansirani i omogucava nam da primenom dodatnih tehnika ujednacimo opservacije uzoraka i otklonimo pristrasnost u ocenama prosecnih efekata tretmana koja je posledica samoizbora ili subjektivnog prosudivanja onoga ko vrši raspored jedinica u uzorke. Razlicite diskusije su se vodile o primeni metoda sklonosti ka ucešcu u tretmanu u neeksperimentalnoj evaluaciji, ali Dehejia i Wahba (2002) su pokazali da je taj metod veoma efikasan i da daje konsistentne i nepristrasne ocene prosecnih efekata. Na taj nacin su empirijski opovrgnuli LaLondeovu kritiku o primeni neeksperimentalnih
    metoda u oceni prosecnih efekata. Iako su ovi metodi svoju primenu najpre našli u medicini, danas se veoma cesto primenjuju u evaluaciji mera aktivne politike trzišta rada.

    (.....)

    Preporuke za promenu politike
    Institucijama EU :

    • Treba revidirati strategije EU koje se odnose na polozaj zena na trzištu rada kako bi efektivnije odnosili na situaciji u svih osam novih drzava clanica EU u Centralnoj i Istocnoj Evropi. Ovo ukljucuje Evropsku strategiju zapošljavanja, Lisabonsku strategiju i Program socijalne politike.
    • Treba da se stavi veci naglasak na socijalna pitanja i socijalnu politiku u kontekstu politike EU. EU treba da obezbedi da socijalna politika ima prioritet i da se efektivno nadzire.
    • Na nivou EU treba razviti politiku koja ce se baviti najsiromašnijim zenama i koja ce uzeti u obzir stvarnost i potrebe zena u novim drzavama clanicama.
    • Princip integrisanja rodne perspektive u javnu politiku treba da sluzi kao standardno sredstvo u kreiranju i razvijanju politika kako bi se rodni aspekt ukljucio u proces uoblicavanja svih politika. U tom cilju zemlje Centralne i Istocne Evrope treba da razumeju i podrze rodno usmeravanje.

    Nacionalnim vladama:

      • Vece ucešce zena na trzištu rada je neophodan uslov je neophodan, ali nedovoljan uslov za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost zahteva poboljšanja u pogledu prirode radnih mesta i poslova, njihovog kvaliteta i uslova rada.
      • Nacionalne vlade ne treba da se fokusiraju samo na ekonomsku politiku vec i na socijalnu politiku. Te dve politike moraju cvrsto da se povezu i ne smeju biti jedna drugoj protivrecne. Ciljevi postizanja rodne ravnopravnosti treba da se integrišu u sve politike.

       

      (.....)

       

      Kompletan rad zatrazite na seminarskiradovi@ymail.com